Povijest Kraljevice - Kraljevica | web portal turističke zajednice

Go to content

Main menu:

Povijest Kraljevice

KRALJEVICA

Zavirimo li u prošlost saznat ćemo da se Kraljevica spominje već u 13. stoljeću kao mjesto gdje se 1242. godine pred navalom Mongola sklonio mađarski kralj Bela IV, poznata je kao austrijska ratna luka i najstarije brodogradilište na Jadranu, a zahvaljujući zemljopisnom položaju, prirodnim ljepotama i zdravoj klimi i kao jedan od prvih centara zdravstvenog turizma s kraja prošlog stoljeća. Upravo na kraljevičkom poluotoku Oštro izgrađeno je jedno od prvih kupališta na Primorju. Iako se Kraljevica spominje već u 13. stoljeću te u srednjem vijeku nastaje omanja utvrda uz kapelu Sv. Nikole, svoj razvoj zahvaljuje hrvatskim plemićkim obiteljima Zrinski i Frankopan koji su polovicom 17. stoljeća sagradili dva reprezentativna dvorca te austrijskom caru Karlu VI koji 1729. godine gradi vojnu luku i brodogradilište. Ti objekti svojim volumenom i značajem daleko premašuju mjeru okolnog krajolika te uz značajne građevine iz kasnijih stoljeća Kraljevici daju pečat grada. Za razliku od nje, ostala mjesta na području Grada razvijaju se iz malenih zaselaka i danas su zadržala primorski karakter. Godine 1790. crkva sv. Nikole postaje župnom crkvom, a početkom 19. stoljeća gradi se i Karolinska cesta koja za ondašnje prilike dobro povezuje Kraljevicu s unutrašnjošću i osigurava joj gospodarski razvoj kojeg prati i živa kulturna aktivnost te se u drugoj polovici stoljeća osnivaju tiskara, čitaonica i pjevačko društvo.

Turizam u Kraljevici ima vrlo dugu tradiciju. Još 1887. godine osnovano je kupališno društvo. Začetkom turizma se ipak smatra otvaranje prvog hrvatskog kupališta 1891. godine koje je nagrađivano na Jubilarnim izložbama 1894. godine u Beču i 1896. godine u Budimpešti. Kao i svuda u Europi začetci turizma se vežu uz zdravstveni turizam. U početku se smještaj gostiju oslanjao isključivo na privatne kuće, dok početkom dvadesetog stoljeća nastaju prvi pansioni, a potom i prvi hoteli, „Zagreb“, „Liburnija“, „Almis“ i villa „Nirvana“, a kasnije i niz smještajnih objekata na poluotoku Oštro. Posebno se kvalitetom ističe hotel „Liburnija“ građen 1904. godine u secesijskom stilu. Interesantna je knjižica tadašnjeg liječnika dr. Mike Kosića tiskana 1906. godine o zdravstvenom turizmu u Kraljevici, gdje se u opisu blagodati klime na liječenje raznih bolesti razlikuju morske, zračne, sunčane i pješčane kupelji te posebno ističe doprinos bure zdravlju. Iz te knjižice saznajemo mnogo interesantnih podataka, između ostalog i broj ležajeva u Kraljevici te godine: u hotelu „Liburnija“ 58, u hotelu „Zagreb“ 27, a u privatnom smještaju 338. Spominje se pet restorana odnosno gostiona i dvije kavane. Krajem dvadesetih godina otvoreno je na Oštru novo, veće kupalište.


Nakon drugog svjetskog rata turizam se relativno brzo oporavlja te već 1953. godine bilježimo 2024 turista, od čega 235 strana, u 126 ležaja u hotelima i 50 u kućnoj radinosti. Od 1956. godine djeluje i Turističko društvo Kraljevica, a od 1959. i TD Bakarac. 1960. u Kraljevici boravi 10.000 turista, od čega 4.000 stranih. U uvali Grabrova se 1967. godine otvara hotelsko naselje „Uvala Scott“ sa 650 ležajeva. Broj turista, odnosno noćenja se stalno povećava, da bi kulminaciju doseglo krajem sedamdesetih. Slijedom tog turističkog boom-a otvara se i radi i autokamp u Šmriki, koji se u osamdesetima gasi. Invazivnim širenjem industrijskog okruženja (rafinerija nafte Urinj, koksara u Bakru, petrokemija u Omišlju, proširenje brodogradilišta u Kraljevici) kao i jačanjem ostalih destinacija u susjedstvu u osamdesetim godinama turizam doživljava relativnu stagnaciju. Ipak su postojeći kapaciteti (Hoteli „Uvala Scott“, „Almis“, „Praha“, „Zagreb“ i „Neptun“, motel na Bakarcu i autokampovi na Oštru i Bakarcu) u ljetnim mjesecima popunjeni, ali s kratkim periodom vršne popunjenosti. 1990. godine bilježi se 24.226 dolazaka turista. Ratne godine znače gotovo potpun prekid turističke djelatnosti s brojnim izbjeglicama u smještajnim kapacitetima. Tako je izlaskom iz rata 1995. ostvareno tek 7.776 dolazaka turista, da bi se prijašnja razina dosegla tek 2002. godine (25.780 posjetitelja).



Kraljevica ima preduvjete i ambicije postati daleko kompleksnija i sadržajnija destinacija, vrednujući svoju tradiciju i naslijeđe s jedne, te mogućnosti i interese s druge strane. Tu prije svega vrednujemo Kraljevicu kao kompleksnu destinaciju izletničkog turizma koja pored navedenog sportsko-rekreacijskog aspekta treba vrednovati i niz drugih vidova turizma: kulturni (dva značajna dvorca, kulturna baština i kulturna događanja, arheološki lokaliteti), vjerski (sv. Nikola), nautičarski (skora izgradnja jedriličarskog centra, povoljni vjetrovi, mogućnost pristajanja i servisiranja brodica raznih veličina, planirana izgradnja značajnog broja vezova), ronilački (atraktivnost našeg podmorja održano prvenstvo Hrvatske u podvodnoj fotografiji, ronilačko hodočašće sv. Nikoli pod morem), etnološki (etno običaji koji se njeguju na području cijelog Grada, planirano etno selo Sitovica, sustav tunera), edukativni (Nacionalni centar tehničke kulture, brodogradilište) i drugi. Istovremeno ne smijemo zanemariti i velike mogućnosti stacionarnog turizma u planiranim turističkim zonama posebice u zoni «kanala»: Oštro, Javorišće, Uvala Scott, Marenska, Šmrika.


Back to content | Back to main menu